Šume su “pluća svijeta” i najodgovornije su, zbog procesa kakav je fotosinteza, za proizvodnju kisika koji udišemo. Ovome dovoljno svjedoči podatak da, prema znanstvenim istraživanjima, jedno stablo godišnje proizvede kisika koliko je dostatno za četveročlanu obitelj.
Uništavanje šuma dovodi do smanjenja proizvodnje kisika, utječe na smanjenje količine ozona (O3) u atmosferi, što rezultira stvaranjem efekta staklenog vrta. Ozon je u atmosferi odgovoran za sprječavanje prodora UV zraka, a nastaje u atmosferi 40 km iznad zemlje. Bitno je napomenuti da su UV zraci jedan od uzroka porasta broja oboljelih od karcinoma, u prvom redu od raznih melanoma kože.
Očuvane šume bi trebale biti najbolji regulator emisije stakleničkih plinova koja je direktni uzrok globalnog zagrijavanja. Dobro je poznato da se najveći dio štetnog CO2 u atmosferu emitira sagorijevanjem fosilnih goriva. Prema podacima svjetskih organizacija koje se bave zaštitom šuma, prosječno stablo godišnje iskoristi 12 kg CO2.
Uništavanje šuma dovodi do narušavanja cjelokupnog ekosistema. Šume ne podrazumijevaju samo drveće već i ostalo bilje i životinje koje svoje stanište nalazi tamo. Zbog toga je u sklopu projekta Stoljeće biodiverziteta Ujedinjenih nacija donesena Konvencija koja ističe da su “vrijednosti šumskih ekosistema i biodiverziteta i dalje neadekvatno tretirani u okviru širih razvojnih politika koje se odnose na sječu šuma.”
U mnoštvu razloga zbog kojih nastaju klizišta, nalazi se i neplanska sječa šuma koja podrazumijeva neodgovoran odnos prema korijenju. I suprotno, poznato je da se u mjestima koja imaju probleme s klizanjem tla nastoji posaditi što više drveća. U Kway Hutun, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za klizišta sa Yangon Technical University tvrdi da je nekontrolirana sječa šume najveći faktor za nastajanje klizišta, barem od onih faktora koji se smatraju ljudskim.
Neplanska sječa šuma osiromašuje prirodna bogatstva za račun bogaćenja pojedinaca. To najbolje pokazuje podatak koji je iznio Marc J. Dourojeani, savjetnik za ekološka pitanja u Brazilskom uredu Međuameričke banke za razvoj, koji tvrdi da su detaljni izračuni pokazali da vrijednost šuma kao spremišta ugljika daleko nadmašuje vrijednost drvene građe i poljoprivrednog zemljišta koje se dobiva njihovom sječom.
Opstanak više od dvije trećine kopnenih vrsta, prema podacima WWF-a (World Wildlife Fund), je ovisno o šumama. Osim toga, prema podacima Ujedinjenih nacija, 1,6 milijardi ljudi je direktno ovisno o šumama u smislu njihovog čuvanja i pravilnog eksploatiranja. Shodno navedenome, može se zaključiti da opstanak cijele planete ovisi o ispravnom odnosu prema šumskim resursima.
Čuvajmo šume, one su naša pluća i život!
Pripremila: Astrid Werbolle