Projekt „Zdravi gradovi“ kroz županije jedan je od najjačih projekata za poboljšanje i zdravlje šireg stanovništva nakon djelovanja Andrije Štampara, utemeljitelja hrvatskog javnog zdravstva, a temeljenom na konceptu „snage ljudske veze“ u svakom pogledu
Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je projekt Zdravi grad 1987. godine s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica.
U više od tri desetljeća svog djelovanja europski pokret Zdravih gradova prepoznat je kao predvodnik u uvođenju promjena te stvaranju urbanog okruženja koje podržava zdravlje i blagostanje ljudi koji u njemu žive. Europski je projekt, svojim postignućima, nadahnuo i razvoj projekta Zdravi grad u svim ostalim regijama Svjetske zdravstvene organizacije, te time inicirao stvaranja globalnog pokreta Zdravih gradova. Slaveći trideset pet godina djelovanja, pogleda usmjerena u budućnost, vidimo da će upravo u vremenu koje dolazi, gradovi imati sve značajniju socijalnu, kulturnu i političku ulogu. U kompleksnom svijetu, s višestrukim razinama upravljanja, u kojem brojni sektori rade na ostvarivanju sličnih ciljeva i u kojem se mnogi dionici uključuju u potragu za boljim zdravljem i blagostanjem, upravo su Zdravi gradovi oni koji posjeduju jedinstveno iskustvo kojim mogu predvoditi promjenu. Kroz zdrave gradove globalni se problemi rješavaju - lokalno.
Zdravi grad je definiran procesom, a ne ishodom. Zdravi gradovi su oni koju su predani zdravlju - koje su spremni kontinuirano unapređivati. To nisu nužno gradovi koji su postigli određenu razinu zdravlja. Svaki grad može biti zdravi grad neovisno o trenutnom stanju zdravlja svojih stanovnika. Preduvjet je postojanje predanosti ideji zdravlja te jasan proces i struktura kako bi se izazovu boljeg zdravlja lakše odgovorilo. Zdravi grad je onaj koji kontinuirano unapređuje svoje fizikalno i socijalno okruženje te jača resurse zajednice koji omogućavaju međusobnu podršku ljudi kako bi se time doprinijelo maksimalnom razvoju potencijala svakog pojedinog člana zajednice.
Zdravo-gradski pristup podrazumijeva pozicioniranje zdravlja visoko na ljestvici političkih čimbenika i izgradnju snažnog javnozdravstvenog pokreta na lokalnoj razini. Zdravo-gradski pristup naglašava pravičnost, solidarnost i participativno rukovođenje, međuresornu suradnju i poduzimanje akcije kojom se adresiraju društvene odrednice zdravlja. Uspješna implementacija ovog pristupa zahtjeva inovativan i pro-aktivan pristup svim aspektima zdravlja i života te umrežavanje među gradovima u Europi i šire.
Zdravi grad prije svega treba biti grad za sve svoje stanovnike, inkluzivan, suportivan, socijalno osjetljiv i sposoban odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana.
Zdravi gradovi, predvodeći osobnim primjerom, kroz akcije, politike i kroz sustav promoviraju i čuvaju mir. To uključuje: institucije, sustav rukovođenja i arhitekturu koji promiču socijalnu pravdu i uključivanje; promicanje kulture inkluzije i pravičnosti te egalitarnog pristupa; formalno rukovođenje i društvene norme koje ne toleriraju korupciju, diskriminaciju i sve vrste nasilja.
Projekt Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije Zdravi grad dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojem je cilj postaviti zdravlje pri samom vrhu dnevnog reda političkih čimbenika u europskim gradovima i promicati sveobuhvatne lokalne strategije za zdravlje i održivi razvoj zajednice zasnovane na principima UN Agende 2030. za održivi razvoj koja naglašava značaj sve tri nedjeljivo povezane dimenzije održivog razvoja: ekonomski, socijalni i okolišni razvoj.
U proteklih trideset i pet godina Mreža zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, Ureda za Europu okupila je više od stotinjak akreditiranih gradova i tridesetak nacionalnih Mreža zdravih gradova (tj. ukupno više od 1.400 umreženih gradova).
I Zagreb je zdravi grad, ZOV je svakako jedan od čimbenika koji pridonosi zdravijem ekosustavu našeg grada.
Pripremila: Astrid Werbolle