Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica

Iz ekologije 19.12.2020.

Rjeđi su dani ‘protiv’, a jedan od takvih obilježava se 19. prosinca kao međunarodni Dan borbe protiv plastičnih vrećica. Datum pada baš u vrijeme kada se u predblagdansko vrijeme možemo slobodno reći pretjeruje s kupovinom, a iz toga nastaje i pretjerana potrošnja odnosno upotreba plastičnih vrećica.

Frapantni je podatak da se samo jedna plastična vrećica razgrađuje od 20 do 1.000 godina, a obzirom da recikliranje nije u potpunosti zaživjelo, velike količine vrećica odlažu se nepravilno u okoliš, na kopnu i u moru. Oceanima danas plovi skoro 270.000 tona plastičnog otpada, od kojeg ugibaju ribe, sisavci, kornjače, ptice, a sasvim sigurno je da plastična vrećica utječe i na zdravlje čovjeka. Međunarodni dan bez plastičnih vrećica, koji se brojnim aktivnostima širom svijeta obilježava 3. srpnja, postaje sve veći globalni pokret.

Obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv plastičnih vrećica organizirana se s ciljem edukacije javnosti o štetnosti plastičnih vrećica i zamjeni istih. Tragičan je podatak da se u oceanima danas nalazi 150 000 000 tona plastičnog otpada, a svake godine u mora dospijeva 4 800 000 do 12 700 000 tona plastike. Plastični otpad uzrokuje ugibanje morskih životinja, propadanje staništa, izloženost kemikalijama iz plastike koje putem prehrambenog lanca ugrožavaju i ljudsko zdravlje.

Plastična vrećica je vrsta ambalaže izrađena od tanke, fleksibilne plastične folije, netkane tkanine i sl. Plastične vrećice obično zauzimaju manje prostora, nego kutije ili staklenke. Ovisno o konstrukciji, mogu biti pogodne za recikliranje, ali reciklira se samo 1% plastičnih vrećica, jer je proizvodnja višestruko jeftinija od recikliranja. Plastične vrećice mogu izazvati gušenje. Godišnje strada oko 25 djece godišnje u Sjedinjenim Američkim Državama zbog gušenja plastičnim vrećicama, a 99,2% je mlađe od jedne godine. To je dovelo do oznaka upozorenja na nekim vrećicama, koje mogu predstavljati opasnost za malu djecu.

Američki zavod za zaštitu okoliša procjenjuje, da je godišnja svjetska potrošnja između 500 i 1000 milijardi plastičnih vrećica. Njihova praktičnost postupno je izazvala masovnu proizvodnju i korištenje diljem svijeta. Procjenjuje se da milijuni morskih ptica i sisavaca godišnje ugibaju, zbog plastičnih vrećica koje često zamjenjuju za hranu misleći da je, primjerice, meduza. Najčešće se to odnosi na morske sisavce kao što su kitovi, dupini i tuljani. Životinje prolaze agoniju gušeći se plastičnim otpadom koji im onemogućava disanje ili dopire u njihove probavne organe. Prilikom razgradnje polietilena, od kojeg su načinjene plastične vrećice, nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, kontaminirajući ekosustave te posljedično, hranu i vodu. Plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla. Neukošću administracija diljem svijeta, nesvjesno ili svjesno kao najekološkiji svjetski problem nameće plastične vrećice debljine 15 do 50 mikrometara. Zabranjene su plastične vrećice debljine 15 do 50 mikrometara. Ipak, one nisu najveći izvor plastike koji izlazi u okoliš, niti sadržajno u svekolikom otpadu, u koji se ne odlaže plastika, nego isluženi plastični proizvodi. Godišnje čine 10% svjetske proizvodnje polietilena ili 4,4 posto svjetske proizvodnje plastike, koje je moguće mehanički upotrijebiti, reciklirati ili spaliti uz razvijanje velike količine topline i uz to razvijaju više energije po kilogramu nego kameni ugljen.

Pripremila : Astrid Werbolle

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće