Jutarnji.hr

Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše

Iz ekologije 17.6.2024.

17. lipnja je „Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše“. Opustinjavanje ili dezertifikacija je proces pogoršanja kvalitete tla u relativno sušnim područjima aridne i poluaridne klime, a suša se razumijeva kao posljedica izostanka ili nestašice oborina. Opustinjavanje može pospješiti vjetar, ispiranje vodom i zasoljavanje. Većina uzroka dezertifikacije je antopogeno i zasniva se na ljudskom djelovanju. Pored toga određenu ulogu imaju i prirodna kolebanja u količini padalina, tako da razdoblja suše mogu pokrenuti ili pojačati ovaj proces.

Obilježavanjem se skreće pozornost javnosti na globalni problem degradacije zemljišta i rezultate provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i dezertifikacijom.

Približno jednu trećinu Zemljinog kopna čine pustinje. Pustinje su najnegostoljubiviji krajolik na Zemlji, bilo da je riječ o pješčanim, kamenim ili hladnim pustinjama. Zbog ekstremnih promjena temperature tijekom dana i noći čini se kako u njima ništa ne može preživjeti ili se trajno nastaniti. Ipak, i u tom surovom krajoliku postoji život.

Sahara je najveća svjetska vruća pustinja. Ona zauzima više od 9.000.000 četvornih kilometara i pokriva veći dio sjeverne Afrike, što je gotovo kao površina Sjedinjenih američkih država. Unatoč negostoljubivoj klimi ovo golemo pusto područje išarano je karavanskim putovima koji su stoljećima povezivali rijetke oaze što su nastale oko izvora ili bunara.

Jeste li znali da u Hrvatskoj postoji pustinja?

Između rijeke Drave i Bilogore nalazi se jedan neobičan prirodni fenomen, riječ je o pravoj pustinji. Dio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevaca proglašen je 1963. godine posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj. Ovaj geografsko-botanički rezervat proteže se kilometrima izvan rezervata. Površina zaštićenog područja zauzima oko 20 hektara, a ova pustinja usred zelenih nizina nastala je topljenjem leda nakon posljednjeg ledenog doba. Nabujala rijeka Drava donijela je čestice, šljunak i pijesak s Alpi. U sušim razdobljima vodostaj rijeke bi pao i tok bi poprimio mirniji karakter. Materijal se taložio na dnu i obali, a jaki podravski vjetar dizao bi ga i raznosio po podravskoj ravnici.

Pripremila: Andrea Božić

Izvor: Hrvatske vode, Ekovjesnik, šibenik.hr

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće