Puši vjetre
Global Wind Day (Svjetski dan vjetra) je dan kada se obilježava ponovno otkrivanje vjetra, njegove snage i mogućnosti koje on posjeduje, a s kojima može promijeniti naš svijet i utjecati na naše živote.
Održava se diljem svijeta 15.6. svake godine u organizaciji i uz podršku EWEA-e (The European Wind Energy Association – Europska asocijacija za energiju vjetra) i GWEC-a (Global Wind Energy Council – Svjetsko vijeće za energiju vjetra).
Glavna ideja ovog dana je obrazovati ljude o tome koliko je u sektoru obnovljivih izvora energije u svijetu već postignuto, te koliko pozitivno ovaj sektor utječe na ekonomiju i kvalitetu života. U više od 75 zemalja širom svijeta vjetroelektrane su u pogonu stvarajući energiju iz čistog i obnovljivog izvora energije, utječući time na kvalitetu života i održivi razvoj zajednica.
Stotine tisuća ljudi uključeno je u proizvodnju energije iz vjetra, ali za mnoge energija vjetra je i dalje neistražena i nepoznata. Svjetski Dan Vjetra je dan kada je moguće posjetiti vjetroelektrane, upoznati stručnjake, posjetiti događanja i saznati sve što vas zanima o vjetru i energiji koju nam on nudi.
Zbog razvijenosti tehnologije, učinkovitosti i ekonomike, vjetar je najperspektivniji izvor energije budućnosti, ali i značajan izvor električne energije sadašnjosti. Uz to, danas je na većini mjesta energija vjetra najjeftiniji izvor električne energije, što se pokazuje na cijenama i natječajima.
Europa danas ima 205 GW energije vjetra koja je činila 15 posto potrošnje električne energije u 2019., a to je dobar kamen temeljac budućeg europskog energetskog sustava koji bi do 2050. trebao osigurati polovicu električne energije iz vjetra.
Brojke pokazuju da svjetske vlade energiju vjetra smatraju ne samo održivom opcijom, već i pametnim ekonomskim rješenjem, što je posebice važno u novonastaloj situaciji.
Vjetroelektrane, naglasimo, doprinose globalnom razvoju i ostvarivanju klimatskih ciljeva stvaranjem radnih mjesta, smanjenjem emisija ugljika, poticanjem lokalnih investicija i smanjenjem energetskog siromaštva. Upravo zato je vjetar, koji i u Hrvatskoj ima prepoznat veliki potencijal – od 7000 do 9000 MW – u središtu ‘zelenog’ oporavka i Europskog zelenog plana.
Pripremila: Astrid Werbolle