Objavljeno: 3.5.2023.
Članak uredila i objavila: Andrea Božić
U sklopu osamnaestog po redu Dana planeta Zemlje na CUPOVZ-u organizirane su i eko radionice koje su oduševile zagrebačke osnovnoškolce, te njihove nastavnike.
Ovoga puta djelatnicima ZOV-a pridružili su se i profesori te studenti Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
EKO KUTAK ZA ŠKOLSKI TRENUTAK
Zajedničkim snagama našeg akreditiranog laboratorija ZOV-a te profesorica s Agronomskog fakulteta, izv.prof.dr.sc. Nataša Mikulec i izv. prof. dr. sc. Jana Šic Žlabur ,osmišljene su dvije zanimljive eko radionice koje su djeci otvorile nove vidike i približile im biologiju i kemiju na jedan novi način.
Radionica pod nazivom 'Aktivni mulj' odmah je zaintrigirala djecu koja su mikroskopiranjem motrili aktivni mulj te prepoznavali brojna kretanja mikroorganizama. Kažimo tek kako u samo jednoj kapi aktivnog mulja možemo pronaći i do milijun mikroorganizama.
Djecu smo opremili poput pravih malih znanstvenika u laboratorijske kute, te zaštitne naočale i pokusi su mogli krenuti.
Studenti su im strpljivo objašnjavali na koji način mikroskopirati i što sve vide. Cijeli je prikaz viđenoga istovremeno bio prikazan na kompjuteru, te su djeca s posebnim užitkom gledala 'vodenog medu' jednog od najčešćih mikroorganizma kojeg nalazimo.
Ono što su djeca kroz radionicu naučila jest činjenica da se otpadna voda koja dolazi iz kuća, tvornica, prije ispuštanja u rijeke ili jezera treba pročistiti, kako bismo svi skupa imali čistu vodu. Jedan od postupaka čišćenja voda je proces s aktivnim muljem koji se primjenjuje i na našem zagrebačkom uređaju.
Aktivni mulj je zajednica raznih vrsta mikroorganizama, kao što su bakterije, gljivice, praživotinje i dr. Otpadna voda se pomiješa s aktivnim muljem i zrakom te mikroorganizmi iz aktivnog mulja jedu nečistoće iz vode. Cijeli proces odvija se uvelikim bazenima. Nakon toga se aktivni mulj odvaja i dobiva se pročišćena voda.
KAKO VIDJETI MIKROORGANIZAM?
Pod svjetlosnim mikroskopom koji povećava sliku do 1000x moguće je vidjeti mikroorganizme, kako izgledaju, kako se kreću i na taj način odrediti vrstu, brojnost, odnosno kvalitetu aktivnog mulja.
Nakon mikroskopiranja djeca su imala priliku po šablonama raznih mikroorganizama nacrtati iste te ih za uspomenu ponijeti kući ili ih ostaviti u ZOV-u za izložbeni dio.
JESU LI KISELE KIŠE UISTINU KISELE?
Posebno je šareno bilo na eksperimentu s kiselim kišama. Studenti i profesorice su objašnjavale djeci pojavu i posljedice kiselih kiša koje su postale sve veći problem.
Podsjetimo tek kako se kisele kiše ne pojavljuju uvijek kao kiša u tekućem stanju, već u obliku magle, zrnaca leda, snijega, plina i kisele prašine. Kisela kiša ima pH manji od 5. U stvarnosti, optimalni raspon pH za kišnicu je između 5 i 6. Što je tvar kiselija, to su učinci štetniji. Kisele kiše nastaju zbog onečišćenja zraka, koje može biti izazvano ljudskim ili prirodnim aktivnostima poput izgaranja fosilnih goriva, erupcije vulkana ili dima iz tvornica.
A uzrokuju cijeli niz problema kao što su respiratorne problemi, poremećaj vodenih ekosustava poput rijeka ili jezera, u biljkama se pravilno ne provodi proces fotosinteze, uzrokuje hrđanje ili koroziju metalnih predmeta čineći ih poroznijima i lomljivima.
Kako bi izbjegli veću pojavnost kiselih kiša u budućnosti trebamo štititi svoj okoliš i zagađivati ga što manje. Stoga brinimo o svom okolišu i čuvajmo vodu i vodene ekosustave kao što to radimo u Zagrebačkim otpadnim vodama i kao što to rade na
Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji je i naš ovogodišnji Eko ambasador.
Piše: Astrid Werbolle
Snimio: Damir Martinović
