Objavljeno: 27.10.2022.
Članak uredila i objavila: Andrea Božić
U posljednjim desetljećima onečišćenje plastikom postao je jedan od najalarmantnijih ekoloških problema, budući da brzo rastuća proizvodnja jednokratnih plastičnih proizvoda nadmašuje sposobnost svijeta da se s njima nosi. Proizvodnja i razvoj plastike omogućile su revolucije u medicini s uređajima za spašavanje života, omogućile putovanje u svemir, olakšala automobile te spasila mnoge živote s kacigama, inkubatorima i opremom za pročišćavanje vode. Ista plastika, koja nam je omogućila i spasila živote, sada iste ugrožava i potrebno je pronaći način kako na ekološki i ekonomski prihvatljivi način recikliramo plastiku ili bar smanjimo njezinu prisutnost u okolišu.
Profesor Alper i tim znanstvenika sa Sveučilišta Texas u Austinu otkrili su novi enzim, koji bi bio sposoban smanjiti vrijeme potrebno za razgradnju polietilentereftalata (PET), polimera koji se nalazi u predmetima svakodnevne upotrebe poput boca, pakiranja za voće i povrće, spremnika za deterdžente i dr. Riječ je o enzimu koji ima veliku sposobnost recikliranja, što bi industrijama omogućilo da smanje štetan učinak na okoliš.
Znanstvenici su zamislili „kružni proces“ koji razgrađuje plastiku na manje dijelove (depolimerizacija) te se zatim kemijski ponovno spajaju (repolimerizacija). Zapaženo je da se pomoću novootkrivenog enzima PET plastika može razgraditi do monomera unutar 24 sata. Otkriveno je da mutacije prirodnog enzima PETase omogućuju razgradnju plastike te se modelom predviđa brza depolimerizacija već pri niskim temperaturama, a samim time i pri nižim vrijednostima energije. Ovim se procesom promatrala razgradnja plastičnih boca, poliesterskih vlakana i tkanina izrađenih od PET-a. Tim znanstvenika dokazao je veliku sposobnost enzima da razgradi plastiku te su enzim nazvali FAST-PETase (funkcionalni, aktivni, stabilni i tolerantni PETase).
Proces djeluje jednostavan i izvediv za male količine plastike i laboratorijske veličine, no što ako industrijska postrojenja žele enzimom razgrađivati PET? Znanstvenici sa Sveučilišta Texas rade na tome da se proizvodnja enzima s laboratorijske proizvodnje prebaci na industrijski pogon .
„Kada se razmatraju mogućnosti sanacije okoliša, potreban nam je enzim koji može biti aktivan na temperaturi okoline. Smatramo kako bi naša tehnologija mogla imati presudnu važnost u skoroj budućnosti“- kazao je Alper.
Piše: Petra Vukovinski, univ. bacc. appl. chem.
Literatura:
1. https://www.nationalgeographic.com/environment/article/plastic-pollution ( pristup 19.10.2022.)
2. https://www.sci.news/biology/fast-petase-10752.html ( pristup 19.10.2022.)
