Objavljeno: 9.2.2023.
Članak uredila i objavila: Andrea Božić
Tablete za depresiju postale su sinonim za poboljšano mentalno zdravlje, smirivanje tjeskobe i promjenu razine energije i ponašanja. Na njih se uvelike oslanja pri liječenju depresije i općeg anksioznog poremećaja.
U posljednjih 20 godina, europske zemlje su doživjele više nego udvostručenje stope potrošnje antidepresiva. U sjeni pandemije COVID-19, očekuje se da će ove stope samo rasti, posebno kada se uzme u obzir dostupnost i potreba za ovim lijekovima.
Međutim, mnogi ljudi vjerojatno nisu svjesni skrivenih i možda iznenađujućih ekoloških problema povezanih s upotrebom antidepresiva. Sve veća upotreba antidepresiva dovela je do paralelnog porasta njihove prisutnosti u našim ekosustavima.
Razvojni toksikolozi koji proučavaju utjecaj naših postupaka na život u vodi, istražuju utjecaj antidepresiva na ribe. Identificiranje i karakteriziranje potencijalne štete za ribe izložene ovim neuroaktivnim spojevima od najveće je važnosti za zaštitu bioraznolikosti naših vodenih ekosustava.
Antidepresivi i vodeni okoliši
Naša tijela ne razgrađuju u potpunosti svaku tabletu koju uzmemo, a nusprodukti koji se oslobađaju iz našeg tijela često su jednako aktivni kao i izvorni lijekovi. Naši zahodi nose neuroaktivne sastojke, koji utječu na živčani sustav, u našu otpadnu vodu. Unatoč najboljim pokušajima liječenja, ne mogu se sve komponente antidepresiva ukloniti iz naše kanalizacije.
Dakle, pročišćena komunalna otpadna voda ispušta se u naše ekosustave, a sadrži ostatke antidepresiva koje ljudi konzumiraju. Antidepresivi se danas gomilaju u našim vodenim putovima. Razgrađuju se značajno sporije nego što ih obnavljamo, a globalna tablica rezultata pokazuje da su dosegli rekordne razine.
Antidepresivi i ribe
Istraživanja su otkrila neuroaktivne spojeve antidepresiva u jetri, mozgu i reproduktivnim organima raznih vrsta riba.
Ove tablete ljudima nude ravnotežu i odgodu mijenjanjem razine neurotransmitera. To su signalne molekule u našim tijelima koje orkestriraju kretanje i reguliraju način na koji naša tijela obavljaju dnevne aktivnosti. Unatoč očiglednim razlikama između ljudi i riba, temelji naše fiziologije i neuronskih mreža dijele sličnosti. Nije iznenađujuće da antidepresivi utječu na ribe na mnoge načine, a dokazi upućuju na to da su njihovi učinci specifični za životnu fazu svake ribe.
Istraživanje je pokazalo da današnje razine antidepresiva u okolišu mogu promijeniti ponašanje riba. Promjene u ponašanju riba su značajne jer njihova sposobnost da nabave hranu, traže sklonište i razmnože zahtijevaju nijansirane pokrete. Čak i mala promjena u osjetljivoj ravnoteži između energije dobivene iz hrane i one potrebne za njezino dobivanje može imati golem utjecaj.
Osim ponašanja riba, antidepresivi mijenjaju sustave potrebne za preživljavanje vrste. Na primjer, antidepresivi koji ciljaju serotonin mogu utjecati na kvalitetu i obilje ribljih jaja i sperme. Oni mogu promijeniti hormone koji vode razvoj i funkciju reproduktivnih tkiva. Izlaganje antidepresivima u ranom životu može ostaviti dugotrajne posljedice na razvoj riba. Antidepresivi poput Prozaca (fluoksetin) mogu utjecati na to da riba proizvodi kortizol - hormon stresa koji nam pomaže da odgovorimo na teška razdoblja u životu. Štoviše, pokazalo se u nekoliko navrata da ovi lijekovi utječu na rast riba, smanjujući sposobnost manjih riba da prežive u divljini.
Oprezno koristite antidepresive
Iako nije jasno dovode li antidepresivi izričito do smanjenog preživljavanja riba, studije su otkrile da su antidepresivi, posebno na trenutnim razinama okoliša, dovoljni da utječu na ponašanje i funkcioniranje riba.
Više razine samo povećavaju ove učinke. Nedavno su medicinski stručnjaci sugerirali da se unatoč očitim dobrobitima antidepresiva, ove tablete mogu pretjerano propisivati. Ovo je zabrinjavajuće, posebno s obzirom na potencijal ovisnosti nekoliko često propisivanih antidepresiva. Dok se čini da su antidepresivi postali prvi odgovor za liječenje depresije (i drugih stanja), neki stručnjaci u psihijatriji tvrde da su terapija i promjene načina života dovoljne za borbu protiv većine manjih i umjerenih ponavljanja bolesti.
Ako se upotreba antidepresiva nastavi povećavati, te bi razine mogle doseći kritične točke, ne samo za ribe, već i za druge životinje i ljude. Nažalost, to može koštati naš ekosustav – a cijenu čovječanstvo neće moći platiti.
Pripremila: Astrid Werbolle
Izvor: The Conversation
