Objavljeno: 14.5.2021.
Članak uredila i objavila: Andrea Božić
Kad pričamo o pročišćavanju otpadne vode najveću enigma našim posjetiteljima, koji nisu vezani za struku, zasigurno čine biološki bazeni, u kojima žive i pročišćavaju otpadnu vodu mikroorganizmi.
Za neke bauk za neke tek čista biologija koja odrađuje svoj posao bez dodatnih kemikalija.
Ukratko, pokušati ćemo vam približiti 'čaroban' svijet mikrića kako ih na našem uređaju često zovemo, objasniti vam njihovu važnost za proces pročišćavanja i način na koji oni odlično odrađuju svoj posao.
Za sada je rad Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba zasnovan na dva stupnja pročišćavanja; mehaničkom i biološkom. Danas ćemo objasniti rad bioloških bazena s mikroorganizama koji u službi naših malih radnika, a uz nadzor naših djelatnika uspješno pridonose pročišćavanju otpadne vode.
No upoznajmo se prvo sa samim procesom u samim biološkim bazenima, kojih kod nas u Zagrebu imamo čak osam.
Što je to biološka obrada otpadne vode?
Biološka obrada otpadne vode sastoji se od složenih fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa kojima se organska tvar, dušik i fosfor uklanjaju iz otpadne vode. Za uspješno pročišćavanje otpadne vode potrebne su odgovarajuće koncentracije te uvjeti za rast mikroorganizama koji se moraju postići u bioreaktoru .
Tko su mikroorganizmi iz otpadne vode i čemu pridonose?
Mješovita mikrobna zajednica brojnih vrsta mikroorganizama (bakterije, kvasci, alge, protozoe, metazoe) koji se međusobno povezuju u nakupine tzv. Pahuljice ili flokule čine aktivni mulj.
Zašto ih zovemo našim malim radnicima?
Ti mikroorganizmi, u najvećem broju bakterije, razgrađuju organsku tvar iz otpadne vode i pridonose uspješnom pročišćavanju otpadne vode.
Kada im se stvore povoljni uvjeti (kada se podese parametri povoljan za njihov rast; dovoljna količina otopljenog kisika, pH, temperatura i naravno hrana tj. povoljan supstrat (otpadna voda koja sadrži omjer C, N, P)) nastane se i mikroorganizmi.
Gdje ih nalazimo?
Svi mikroorganizmi su dio prirode, pa ih tako i nalazimo na raznim mjestima.
Tardigrada (vodeni medvjed) je nađen od vrhova planina do dubokog mora i vulkanskih blata i od tropskih prašuma do Antarktika. Amebe žive primjerice nalazimo u mulju bara i na lišću vodenog bilja i sl
Kakvi su rezultati nakon njihovog djelovanja?
Rezultat njihovog djelovanja je pročišćena otpadna voda!
CUPOVZ je projektiran kao uređaj s 2. stupnjem pročišćavanja i zahtjeva skidanje organske tvari, a ne i dušika i fosfora, ( funkcija trećeg stupnja čiji je projekt u pripremi). Stoga možemo reći kako aktivni mulj iz bioloških bazena odrađuje odličan posao jer je učinkovitost pročišćavanja iznad graničnih vrijednosti po svim propisanim parametrima.
Trebamo li ih se bojati?
Ne, ne trebamo ih se bojati ali moramo biti oprezni jer pojedini mikroorganizmi mogu izazvati bolesti. Stoga, valja koristiti zaštitnu opremu, što ne znači da kad idemo na planinarenje nosimo zaštitne rukavice i maske jer bi mogli sresti vodenog medu, papučicu ili nešto treće, nego jednostavno ne dodirujemo lice prije pranja ruku.
Kako se razmnožavaju?
Razmnožavaju se najčešće diobom, ali to ovisi o vrsti mikroorganizma.
Kako ih pratimo u labosu?
U akreditiranom laboratoriju Zagrebačkih otpadnih voda provodimo osnovne metode praćenja identifikacije, gledamo mikroskopski sliku. Pratimo stanje flokula, vrste i brojnost mikroorganizama. Naravno pratimo i sve parametre koji utječu na njih. Oni su nam najbolji pokazatelji kvalitete aktivnog mulja, a o kvaliteti aktivnog mulja ovisi i sama efikasnost pročišćavanja.
Brojnost mikroorganizama u kapljici aktivnog mulja opet ovisi o brojnim parametrima, stalno se mijenja, no možemo reći kako ih u jednoj kapljici ima nekoliko tisuća.
Pišu: Astrid Werbolle, Nikolina Gradečak
Foto: ZOV
