U nekim zemljama se svaki dan stvori 14 milijardi litara neobrađenih otpadnih voda

U nekim zemljama se svaki dan stvori 14 milijardi litara neobrađenih otpadnih voda

Kamo idu neobrađene otpadne vode? Ne zna se...

Objavljeno: 9.2.2021.

Kako bi se ograničilo širenje bolesti i smanjilo onečišćenje okoliša, ljudski otpad (izlučevina) treba sigurno suzbiti i učinkovito pohranjivati. Ipak, 4,2 milijarde ljudi, više od polovice svjetskog stanovništva, nema pristup sigurnim sanitarnim uvjetima.

U zemljama u razvoju svaka osoba proizvodi, u prosjeku, šest litara otpadnih voda iz WC-a svaki dan. Na temelju broja ljudi koji nemaju pristup sigurnim sanitarnim uvjetima, to je gotovo 14 milijardi litara neobrađenih fekalno kontaminiranih otpadnih voda stvorenih svaki dan. To je isto kao i 5.600 olimpijskih bazena.

Ove neobrađene otpadne vode izravno doprinose povećanim proljevnim bolestima, kao što su kolera, tifusna groznica i rotavirus. Bolesti poput ovih odgovorne su za 297.000 smrtnih slučajeva godišnje djece mlađe od pet godina, odnosno 800 djece svaki dan.

Najviše stope smrti djece koje se mogu pripisati proljevu doživljavaju najsiromašnije zajednice u zemljama uključujući Afganistan, Indiju i Demokratsku Republiku Kongo.

S obzirom na globalne razmjere ovog problema, iznenađujuće je da sanitarni praktičari još uvijek ne znaju kamo točno teče ili odlaze konkretno  ljudska izlučevina, zbog nepouzdanih podataka kojima raspolažu.

Loši sanitarni uvjeti pogoršat će se zbog klimatskih promjena

Neadekvatna sanitarna zaštita nije samo problem ljudskog zdravlja, već je i loša za okoliš. Procjenjuje se da se oko 80 % otpadnih voda iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju ne pročišćava u okoliše diljem svijeta.

Ako se višak hranjivih tvari (kao što su dušik i fosfor) oslobodi u okoliš iz neobrađenih otpadnih voda, to može narušiti prirodne ekosustave i poremetiti vodeni život.

To je osobito slučaj za koraljne grebene. Mnogi od svjetova najrazličitijih koraljnih grebena nalaze se u tropskim zemljama u razvoju.

I velikom većinom, zemlje u razvoju imaju vrlo ograničeno upravljanje ljudskim izlučevinama, što dovodi do toga da se velike količine sirovih otpadnih voda oslobađaju izravno na koraljne grebene. U zemljama s visokim brojem stanovnika kao što su Indonezija i Filipini to je posebno vidljivo.

Koraljni greben pod vodom, s ribama klaunovima koji plivaju.

Kanalizacija se ispušta u blizini osjetljivih koraljnih grebena, osobito u tropima.

Šteta koju sirove otpadne vode nanose koraljima je teška. Sirove otpadne vode nose krute tvari, endokrine disruptore (kemikalije koje ometaju hormone), anorganske hranjive tvari, teške metale i patogene izravno u koralje. To čini rast koralja, uzrokuje više koraljnih bolesti i smanjuje njihovu reprodukciju stope.

Izazovi klimatskih promjena pogoršat će našu sanitarnu krizu jer će povećana kiša i poplave preplaviti sanitarne sustave i uzrokovati njihov prelijevanje. Pacifičke otočne nacije posebno su ranjive zbog složenih utjecaja porasta razine mora i češćih, ekstremnih tropskih ciklona.

U međuvremenu, povećana suša i velika nestašica vode u drugim dijelovima svijeta učinit će neke sanitarne sustave, kao što su kanalizacijski sustavi, neuporabljivima. Jedan od primjera je loše upravljanje vodoopskrbom kojom upravlja vlada u Harareu u Zimbabveu, što dovodi do kvara kanalizacijskog sustava i dovodi milijune u opasnost od bolesti koje se prenose vodom.  Čak i u razvijenijim zemljama poput Australije, povećana učestalost ekstremnih vremenskih događaja i katastrofa, uključujući požare u grmlju, oštetit će neku sanitarnu infrastrukturu bez popravka.

Globalni ciljevi za poboljšanje sanitarnih uvjeta

Poboljšanje čiste vode i odvodnje ima jasne globalne ciljeve. Cilj je postići  6 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda te postići odgovarajuće i pravedne sanitarne uvjete za sve i prepoloviti udio neobrađenih otpadnih voda. Postizanje tog cilja bit će teško s obzirom na to da ne postoje pouzdani podaci o točnom broju sanitarnih sustava kojima se sigurno upravlja ili kojima se ne upravlja, posebno u zemljama u razvoju.

Pojedinačne studije u zemljama kao što je Tanzanija pružaju male količine informacija o tome jesu li neki sanitarni sustavi sigurno upravljani. No, te studije još nisu na veličini potrebnoj za ekstrapolat na nacionalne ljestvice.

Što se krije iza nedostatka podataka?

Veliki razlog koji stoji iza podataka koji nedostaju je veliki raspon sanitarnih sustava i njihove složene klasifikacije.

Čest primjer koji se vidi kod izgradnje septičkih jama je da postoji mnogo poticaja za izgradnju nepodobnih septičkih jama koje su mnogo jeftinije. Iz trenutnog istraživanja na ruralnom Fidžiju, vidljive su smanjene veličine spremnika i korištenje alternativnih materijala (starih plastičnih spremnika za vodu) kako bi se uštedio prostor i novac u materijalnim troškovima.

To ne dopušta adekvatno obuzdavanje ili skladištenje. Umjesto toga, izlučevina se mogu slobodno ispirati u okolni okoliš.

Rješavanje problema

Za postizanje cilja održivog razvoja 6 potrebni su nacionalno reprezentativni skupovi podataka. Potrebno je odgovoriti na sljedeća važna pitanja na nacionalnim razinama u zemljama u razvoju:

-za svaki toalet, gdje ide izlučevina? Je li sigurno sadržana, pohranjena na licu mjesta ili prevezena na pročišćavanje?

-ako izlučevina nije sadržana ili tretirana ispravno nakon što napusti wc, koliko daleko putuje kroz tlo ili plovne putove?

-kada se izlučevina ukloni iz jame ili septičke jame punog zahoda na licu mjesta, gdje se uzima? Je li bačen u okoliš ili sigurno tretiran?

-jesu li kanalizacijski sustavi netaknuti i povezani s funkcionalnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda koji oslobađaju otpadne vode sigurne kvalitete?

Trenutačno alati za prikupljanje sanitarnih podataka koje UN koristi za svoje ciljeve održivog razvoja ne odgovaraju u potpunosti na ta kritična pitanja. Potrebno je osmisliti snažnije ankete i programe uzorkovanja, zajedno s dodjelom resursa vladinim sanitarnim odjelima za temeljitiju strategiju prikupljanja podataka.

I što je najvažnije, potrebno nam je koordinirano ulaganje u održiva sanitarna rješenja svih sudionika, posebno vlada, međunarodnih organizacija i privatnog sektora. To je ključno i za zaštitu zdravlja vlastite vrste i svih drugih živih bića.

Pripremila: Astrid Werbolle

Izvor: THE CONVERSATION (University of Sydney)

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće