Važno je čuvati podzemne vode! FOTO: Pixabay.com

Važno je čuvati podzemne vode!

Ako se trenutna praksa gnojidbe poljoprivrednih površina ne promijeni...

Objavljeno: 15.11.2022.

Ako se trenutna praksa gnojidbe poljoprivrednih površina ne promijeni, potrošači bi se mogli suočiti sa znatnim povećanjem troškova za pitku vodu. Voda za piće mogla bi poskupjeti i do 62 posto u nekim regijama.

Sve veće zagađenje podzemnih voda zahtijeva skuplju obradu pitke vode. To pokazuje trenutno BDEW (Bundesverband der Energie und Wasserwirtschaft) izvješće o troškovima onečišćenja nitratima. Ako dosadašnje mjere koje su poduzeli vodoopskrbljivači više ne budu dovoljne, u zagađenim regijama bit će potrebna uporaba denitrifikacijskog sustava prema stručnim izvješćima. Izračuni stručnjaka pokazuju da bi ovo složeno uklanjanje nitrata moglo povećati godišnji račun za vodu do 62 posto. To znači da bi prosječni godišnji račun za kućanstvo od 3 osobe porastao sa sadašnjih 217 eura na 352 eura. BDEW zahtijeva da gornja granica od 170 kilograma dušika po hektaru obradive površine, propisana pravilnikom o gnojivima mora uključivati ​​sva dušična gnojiva uključujući i mineralna gnojiva. Ni pod kojim okolnostima ne smije se odnositi samo na gnojivo. Specifikacije, posebno za bilancu protoka materijala, bi se morale primjenjivati ​​na farme svih veličina, a ne samo na velike farme.

Industrija vodnog gospodarstva u Njemačkoj stvorila je bazu podataka o nitratima prisutnim u podzemnim vodama kao "sustav ranog upozorenja". Sustav trenutno uključuje 1.100 mjernih točaka i 3.700 točaka za ekstrakciju sirove vode s ukupno više od 50.000 analiza nitrata. Cilj inicijative je sustavno dokumentirati onečišćenje nitratima vodozaštitnih područja i slivnih područja, kao i izvora pitke vode. Već prve procjene pokazuju da postoji hitna potreba za djelovanjem: granična vrijednost od 50 miligrama nitrata po litri prekoračena je na 25 posto mjernih mjesta. Na vrhuncu sezone dosežu se čak vrijednosti i do 400 miligrama nitrata po litri vode.

Europska komisija će djelovati kako bi poboljšala usklađenost s Direktivom o nitratima, što je preduvjet za postizanje cilja Europskog zelenog plana o smanjenju gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 posto do 2030. Za to su potrebne pojačane mjere u većini članica na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Finska, Mađarska, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska i Španjolska suočavaju se s najvećim problemima u borbi protiv onečišćenja hranjivim tvarima iz poljoprivrede. Bugarska, Cipar, Estonija, Francuska, Italija, Portugal i Rumunjska imaju i žarišne točke u kojima je hitno potrebno smanjiti onečišćenje.

Model Danske

Koristeći Dansku kao primjer, izvješće pokazuje kako dosljedna provedba europske direktive o nitratima može dovesti do održivog oslobađanja tla i podzemnih voda. Između ostalog, uvođenje sveobuhvatnih obveza izvješćivanja i kontrola gnojidbe omogućilo je da se višak dušika na poljoprivrednom zemljištu smanji za 43 posto. Dok je za fosfor postignuto smanjenje od 80 posto.

Obradila: Andrea Božić

Izvor: www.bdew.de.

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće