PLANINE IMAJU PRESUDNU ULOGU U ODRŽAVANJU EKOSUSTAVA!
Međunarodni dan planina proglasila je opća skupština UN-a 2003. godine, 11. prosinca, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja velikog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Imajući na umu presudnu ulogu planina u održavanju ekosustava i njihovu osjetljivost na klimatske promjene, cilj obilježavanja ovog međunarodnog dana je podizanje svijesti o važnosti planina.
Iako mnogi ne znaju, zanimljiv je podatak kako planine čine jednu četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti, geografske raznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.
SVE IZNAD 500m JE PLANINA!
Najčešće se uzvišenje iznad 500 m visine naziva planinom, a ispod 500 m brijegom (iako te granice variraju). U Hrvatskoj tako područja visine iznad 500 m nadmorske visine zauzimaju oko 21 % ukupne površine, a najviše planine su Dinara, Biokovo i Velebit.
Većina hrvatskih planina pripada Dinarskom planinskom sustavu koji se proteže od Slovenije do Albanije. Planine Dinarida građene su pretežno od vapnenca i karakterizira ih krški reljef dok su planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) nešto niže, šumovitije, po postanku starije i općenito pristupačnije.
Planinska su područja većinom rijetko naseljena no s druge strane bogatstvom prirodne baštine, raznolikošću nadzemnih i podzemnih reljefnih oblika, ljepotom krajobraza su iznimno privlačna za posjećivanje i rekreaciju. Zbog navedenih vrijednosti i potrebe da se iste očuvaju, mnoga su planinska područja zaštićena određenom kategorijom zaštite.
U Hrvatskoj se tako među planinskim područjima kao pretežno planinska izdvajaju strogi rezervati prirode Hajdučki i Rožanski kukovi te Bijele i Samarske stijene, nacionalni parkovi Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Krka i Paklenica, parkovi prirode Učka, Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk i Žumberak-Samoborsko gorje te brojna druga zaštićena područja u kategorijama posebnog rezervata, spomenika prirode i značajnog krajobraza.
Brojne hrvatske strogo zaštićene vrste i endemi svoje stanište pronalaze upravo u planinama, među ostalim vuk, ris, medvjed, sova jastrebača, velebitska degenija, biokovsko zvonce, gospina papučica itd.
U Hrvatskoj će se Međunarodni dan planina vrlo često obilježava brojnim izložbama, predavanjima, organiziranim izletima i planinarskim pohodima, a nosioci organizacije događanja su muzeji, zaštićena područja, udruge i planinarska društva. Ove godine zbog pandemije korona virusa broj događaja nije tako velik, no planinariti i uživati u svježem zraku i svoj ljepoti što nam planine daju uživati možemo uživati i u ovim vremenima.
Pripremila : Astrid Werbolle