Objavljeno: 10.11.2023.
Članak uredila i objavila: Andrea Božić
Eurostat je statistike o vodama pripremao krajem kolovoza, a podaci su ažurirani u studenom ove godine. Posljednjih desetljeća se uočava trend kako je sve veći udio stanovništva EU priključen na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda.
U izvješću koje se nalazi na poveznici https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Water_statistics navode se podaci o priključenosti za svaku zemlju članicu.
Nažalost, tek je svako drugo kućanstvo bilo priključeno na barem sekundarne gradske pročišćivače samo na Malti i u Hrvatskoj (31%), dok su slični podaci prikupljeni za Island, Albaniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, odnosno na države nečlanice EU-a. Ostali podaci prikazuju podatke o udjelu stanovništva priključenog na barem sekundarne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i oni uopće nisu loši. Priključenost na sekundarne uređaje je uobičajeno prihvatljiva razina zaštite okoliša, osim ako se vode koje se primaju na obradu ne nalaze u nekom osjetljivom području.
Nadalje nisu svi pokazatelji za Hrvatsku loši! Među zemljama EU-a Hrvatska ima najviše obnovljivih resursa slatke vode (s dugogodišnjim prosjekom od 30 000 m³ po stanovniku), a slijede je Finska (19 900 m³), Latvija (19 400 m³) i Švedska (18 900 m³). Poznato je kako je voda neophodna za život, nezamjenjiv je resurs za gospodarstvo, a također igra temeljnu ulogu u ciklusu regulacije klime. Upravljanje i zaštita vodnih resursa, ekosustava slatke i slane vode te vode koju pijemo i u kojoj se kupamo stoga je jedan od temelja zaštite okoliša. Cijeli članak pročitajte na komunal.hr.
